Sa godinama iskustva u građevinskoj industriji, kompanija PUTEVI AD Užice se ponosi svojom stručnošću u oblasti mostogradnje. Naš tim inženjera, projektanata i izvođačkog kadra pretvara izazove mostogradnje u prilike za inovacije i vrhunske rezultate. Prateći najsavremenije trendove i tehnologije, posvećeni smo stvaranju sigurnih i funkcionalnih mostova koji povezuju ne samo obale, već i ljude i zajednice. U svom dugogodišnjem radu PUTEVI AD Užice uspešno su realizovali mostove koji se razlikuju kako po konstruktivnom sistemu tako i po primeni razne tehnologije izvođenja radova:
Naguravanje mostova
Tehnologija naguravanja mostova predstavlja građevinski postupak kojim se most postavlja na svoje konačno mesto pomoću mehaničkih sila, obično hidrauličkih cilindara. Ovaj postupak uključuje nekoliko ključnih koraka:
1. Priprema temelja: Prvo se izrađuju čvrsti temelji na kojima će most stajati.
2. Izrada potpornih struktura: Postavljaju se potporni stubovi ili nosači duž staze kojom će se most gurati. Ove strukture pružaju potporu i vođenje tokom postupka.
3. Postavljanje mosta: Most se postavlja na privremene potporne strukture ili vođice kako bi se omogućilo kontrolisano naguravanje.
4. Naguravanje mosta: Pomoću hidrauličkih cilindara ili drugih mehaničkih uređaja, most se polako gura duž potpornih struktura prema njegovom konačnom položaju.
5. Završetak postavljanja: Nakon što most stigne na svoje odredište, vrše se dodatni radovi kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost mosta na novom položaju.
Inženjeri pažljivo planiraju i izvode ove radnje kako bi osigurali precizno i sigurno postavljanje mosta.
Putevi AD Užice su 2006. godine izveli prvo naguravanje mostova u Srbiji. Tom prilikom je na mostu br. 2 u okviru trase Borova Glava – Uvac magistralnog puta M-21 primenjena metoda sukcesivnog naguravanja.
Gredni mostovi
Gredni sistemi mostova su sistemi kod kojih je rasponska konstrukcija odvojena od stubova sa ležištima.
Masovna upotreba ovog sistema je počela sa primenom prednaprezanja armiranog betona i montažne izgradnje imalo je za posledicu smanjenje nosivosti i trajnosti izgrađenih mostova i znatne materijalne izdatke za rehabilitaciju.
Osnovna karakteristika grednih sistema je odvojenost gornje konstrukcije od stubova i prenos opterećenja gornje konstrukcije na stubove preko ležišta.
U statičkom pogledu razlikujemo gredne mostove statički određenih sistemima (prosta greda) i statički neodređenih sistema (kontinualna greda).
Gredni sistemi odgovaraju za sve materijale osim kamena (drvo, armirani i prednapregnuti beton, čelik sa ili bez sprezanja).
Čelični mostovi
Prednosti čeličnih kostrukcija u odnosu na betonske: velike mogućnosti u pogledu raspona, mala težina, laka i brza montaža, fleksibilnost, jeftinije fundiranje, jednostavnija sanacija nakon incidentnih razaranja, trajnost, ali i jedna mana, to je korozija, što podrazumeva redovno održavanje.
Savremene tehnologije omogućavaju sprezanja čelika i betona u jedinstven presek, što omogućava raspone do 50 m i veliku primenu u mostogradnji.
Kao samostalne konstukcije, čelik se čećše upotrebljava kao pešački, industrijski i kombinovani most.
Slobodno konzolna gradnja
Tehnologija slobodne konzolne gradnje primenjuje se za vijadukte i mostove sa tri ili više velikih raspona od 70 – 250 m sa kojom se nezavisno od terena i prepreke premošćuju duboke i teško pristupačne vodene i suve prepreke.
Na vrhu izgrađenih stubova betonira se bazni deo, i to predstavlja osnovu (sto). Na krajevima baznog dela montiraju se čelične pokretni kavezi koji služe za sukcesivno betoniranje, armiranje i prednaprezanje lamela dužine približno 5 m, simetrično sa obe strane stola.
Brzina gradnje je srednja, približno jedan par lamela dužine 2x5 m u jednoj nedelji. Upotreba četiri kaveza kod dužih mostova omogućuje napredovanje do 80 m mesečno.
U savremenoj mostogradnji se po ovoj tehnologiji grade kontinualni mostovi sa više različitih raspona i nivelete u nagibu.
Okvirni sistemi mostova
Okvirni sistemi mostova nastaju kada je rasponska konstrukcija kruto ili pomoću zglobova povezana sa stubovima tako da predstavljaju jedinstvenu noseću konstrukciju sa različitim poprečnim presecima.
Okvirne konstrukcije mogu biti sa jednim rasponom sa ili bez zglobova za raspone od 5 do 50 m, od armiranog betona, prethodno napregnutog betona ili kao spregnuta konstrukcija; ili sa dva, tri i više raspona koji se često upotrebljavaju u savremenoj mostogradnji.
Primena okvirnih sistema sa zategama i kosim stubovima omogućavaju veće raspone i upotrebu kombinacije monolitne i montažne gradnje.
Ovi sistemi mostova su bez ili sa minimalnim brojem ležišta i dilatacija čime se otklanjaju glavna mesta i uzroci oštećenja, pa se smanjuju troškovi održavanja.
Konstrukcija je robusnija i sadrže sistemske rezerve u preraspodeli opterećenja i statičkih uticaja.
